http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Nikolina Izvor: Gospel Translations Croatian hr MediaWiki 1.16alpha Wed, 22 Apr 2026 23:48:46 GMT http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Istinska_ljubav <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|True Love}}&lt;br&gt; <br /> <br /> ''All you need is love''. Sve što trebaš je ljubav, pjevali su Beatlesi. Da su pjevali o Bogu, ta bi tvrdnja imala i zrnce istine u sebi. No ono što se obično podrazumijeva pod pojmom ljubav u popularnoj kulturi, nema nikakve veze s pravom ljubavlju. To je opasna zabluda. Ne samo da nije &quot;sve što trebaš&quot;, nego tu ljubav pod svaku cijenu treba izbjegavati.<br /> <br /> Apostol Pavao ističe to u svojoj Poslanici Efežanima (5,1-3). On kaže: “Budite dakle nasljedovatelji Božji kao djeca ljubljena i hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i žrtvu Bogu na ugodan miris. A bludnost i svaka nečistoća ili pohlepa neka se i ne spominje među vama, kako dolikuje svetima!&quot; <br /> <br /> Ta jednostavna zapovijed iz drugog retka (''hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas'') sažima svu moralnu odgovornost kršćana. Naposljetku, Božja je ljubav jedinstveni, središnji princip koji određuje svu kršćansku dužnost. Takva je zapravo ljubav sve što trebaš. U Poslanici Rimljanima (13,8-10) stoji: “Jer tko drugoga ljubi, ispunio je Zakon. (...) ima li koja druga zapovijed, sažeta je u ovoj riječi: ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. Ljubav bližnjemu zla ne čini. Punina dakle Zakona jest ljubav&quot;. U Poslanici Galaćanima (5,14) naglašava se ta ista istina: “Ta sav je Zakon ispunjen u jednoj jedinoj riječi, u ovoj: ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga!&quot; Isto je tako Isus učio da su svi zakoni i sva proročanstva sadržani u dva jednostavna principa ljubavi - prva i druga zapovijed ljubavi (Mt, 22,38-40). Drugim riječima, “povrh svega - ljubav! To je sveza savršenstva” (Kol 3:14). <br /> <br /> Kada nam Pavao nalaže da hodimo u ljubavi, ostatak teksta nam otkriva pozitivno značenje njegovih riječi. On nam zbori o dobrostivosti i milosrdnosti, da praštamo jedni drugima (Ef, 4,32). Model takve nesebične ljubavi Isus je Krist koji je dao svoj život da spasi svoj narod od grijeha. &quot;Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje&quot; (Iv, 15,13). Te &quot;ako je Bog tako ljubio nas, i mi smo dužni ljubiti jedni druge” (1 Iv, 4,11). <br /> <br /> Drugim riječima, istinska je ljubav uvijek spremna na žrtvu, davanje sebe, milostiva, milosrdna, suosjećajna, nježna, darežljiva i strpljiva. Te i mnoge druge pozitivne, dobrohotne kvalitete (vidi 1 Kor, 13,4-8) ono su što Sveto pismo smatra božanskom ljubavlju. <br /> <br /> No valja također primijetiti i negativnu stranu, navedenu u petom poglavlju Poslanice Efežanima. Osoba koja istinski voli druge kao što Isus voli nas mora odbaciti svaki oblik lažne ljubavi. Apostol Pavao imenuje neke od tih đavoljih patvorina. One uključuju bludnost, nečistoću i pohlepu. I kaže dalje: “Ni prostota, ni ludorija, ni dvosmislica, što se ne priliči, nego radije zahvaljivanje! Jer dobro znajte ovo: nijedan bludnik, ili bestidnik, ili pohlepnik - taj idolopoklonik - nema baštine u kraljevstvu Kristovu i Božjemu. Nitko neka vas ispraznim riječima ne zavarava: zbog toga dolazi gnjev Božji na sinove neposlušne. Nemajte dakle ništa s njima!” (retci 4-7). <br /> <br /> Našoj je generaciji bludnost vjerojatno najomiljenija zamjena za ljubav. Pavao koristi grčku riječ ''porneia'' koja uljučuje svaki oblik seksualnog grijeha. Popularna kultura pokušava na sve načine izbrisati granicu između prave ljubavi i bludne strasti. No sav je taj blud ništa drugo doli izopačavanje prave ljubavi jer mu je prioritet vlastito zadovoljstvo, a ne dobro drugih.<br /> <br /> Nečistoća je drugi oblik đavoljeg izopačavanja ljubavi. Ovdje Pavao koristi grčku riječ &quot;akatharsia&quot; koja se odosi na bilo kakvu vrstu prljavštine i nečistoće. Konkretno, Pavao misli na &quot;prostotu&quot;, &quot;ludoriju&quot; i &quot;dvosmislicu&quot;, tipične osobine zlog društva. Ta družba nema nikakve veze s istinskom ljubavlju i apostol jednostavno ističe kako za nj nema mjesta na putu kojim hode kršćani. <br /> <br /> Pohlepa je sljedeći pak oblik izobličenja ljubavi koji proizlazi iz narcisoidne želje za vlastitim zadovoljstvom. Ona je upravo suprotno od onoga što nam je Krist dao kao primjer kada je &quot;predao sebe za nas&quot; (redak 2). U petom retku Pavao izjednačava pohlepu s idolopoklonstvom. I opet za ovo nema mjesta na putu kojim hode kršćani i prema retku 5 osoba koja tom podlegne &quot;nema baštine u kraljevstvu Kristovu i Božjemu&quot;.<br /> <br /> Takve grijehe, nastavlja Pavao, “neka se i ne spominje među vama, kako dolikuje svetima. A za one koji čine takve stvari”, kaže, “nemajte dakle ništa s njima!” (redak 7). <br /> <br /> Drugim riječima, ne možemo iskazati pravu ljubav, a da prije ne odbacimo sve oblike popularnog izopačavanja ljubavi. <br /> <br /> Kada se danas govori o ljubavi, ignorira se to načelo. &quot;Ljubav&quot; je postala sinonim za toleranciju koja zanemaruje grijeh i jednako prigrljuje i dobro i zlo . No to nije ljubav; to je apatija.<br /> <br /> Božja ljubav uopće nije takva. Zapamtite, najveći znak iskazivanja Božje ljubavi jest križ na kojem je &quot;i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i žrtvu Bogu na ugodan miris&quot; (redak 2). Stoga Sveto pismo objašnjava Božju ljubav riječima kao što su žrtvovanje, ispaštanje zbog grijeha i pomirenje: “U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše” (1 Iv, 4,10). Drugim riječima, Krist se žrtvovao da bi odvratio srdžbu uvrijeđenog božanstva. Daleko od toga da nam je u dobroćudnoj toleranciji otpustio grijehe. Bog je dao svog sina za otkup grijeha, da udovolji svojoj vlastitoj srdžbi i zadovolji pravdu spasom grešnika!<br /> <br /> To je sama srž Evanđelja. Bog iskazuje svoju ljubav na način da održava svoju svetost, pravdu i pravednost bez kompromisa. Istinska ljubav &quot;ne raduje se nepravdi, a raduje se istini&quot; (Kor, 13,6). To je ljubav po čijem putu smo pozvani hoditi. Ljubav koja je prvenstveno čista, a zatim miroljubiva.</div> Wed, 13 Jul 2011 11:03:56 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Istinska_ljubav http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Istinska_ljubav <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|True Love}}&lt;br&gt; <br /> Istinska ljubav<br /> <br /> ''All you need is love''. Sve što trebaš je ljubav, pjevali su Beatlesi. Da su pjevali o Bogu, ta bi tvrdnja imala i zrnce istine u sebi. No ono što se obično podrazumijeva pod pojmom ljubav u popularnoj kulturi, nema nikakve veze s pravom ljubavlju. To je opasna zabluda. Ne samo da nije &quot;sve što trebaš&quot;, nego tu ljubav pod svaku cijenu treba izbjegavati.<br /> <br /> Apostol Pavao ističe to u svojoj Poslanici Efežanima (5,1-3). On kaže: “Budite dakle nasljedovatelji Božji kao djeca ljubljena i hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i žrtvu Bogu na ugodan miris. A bludnost i svaka nečistoća ili pohlepa neka se i ne spominje među vama, kako dolikuje svetima!&quot; <br /> <br /> Ta jednostavna zapovijed iz drugog retka (''hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas'') sažima svu moralnu odgovornost kršćana. Naposljetku, Božja je ljubav jedinstveni, središnji princip koji određuje svu kršćansku dužnost. Takva je zapravo ljubav sve što trebaš. U Poslanici Rimljanima (13,8-10) stoji: “Jer tko drugoga ljubi, ispunio je Zakon. (...) ima li koja druga zapovijed, sažeta je u ovoj riječi: ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. Ljubav bližnjemu zla ne čini. Punina dakle Zakona jest ljubav&quot;. U Poslanici Galaćanima (5,14) naglašava se ta ista istina: “Ta sav je Zakon ispunjen u jednoj jedinoj riječi, u ovoj: ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga!&quot; Isto je tako Isus učio da su svi zakoni i sva proročanstva sadržani u dva jednostavna principa ljubavi - prva i druga zapovijed ljubavi (Mt, 22,38-40). Drugim riječima, “povrh svega - ljubav! To je sveza savršenstva” (Kol 3:14). <br /> <br /> Kada nam Pavao nalaže da hodimo u ljubavi, ostatak teksta nam otkriva pozitivno značenje njegovih riječi. On nam zbori o dobrostivosti i milosrdnosti, da praštamo jedni drugima (Ef, 4,32). Model takve nesebične ljubavi Isus je Krist koji je dao svoj život da spasi svoj narod od grijeha. &quot;Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje&quot; (Iv, 15,13). Te &quot;ako je Bog tako ljubio nas, i mi smo dužni ljubiti jedni druge” (1 Iv, 4,11). <br /> <br /> Drugim riječima, istinska je ljubav uvijek spremna na žrtvu, davanje sebe, milostiva, milosrdna, suosjećajna, nježna, darežljiva i strpljiva. Te i mnoge druge pozitivne, dobrohotne kvalitete (vidi 1 Kor, 13,4-8) ono su što Sveto pismo smatra božanskom ljubavlju. <br /> <br /> No valja također primijetiti i negativnu stranu, navedenu u petom poglavlju Poslanice Efežanima. Osoba koja istinski voli druge kao što Isus voli nas mora odbaciti svaki oblik lažne ljubavi. Apostol Pavao imenuje neke od tih đavoljih patvorina. One uključuju bludnost, nečistoću i pohlepu. I kaže dalje: “Ni prostota, ni ludorija, ni dvosmislica, što se ne priliči, nego radije zahvaljivanje! Jer dobro znajte ovo: nijedan bludnik, ili bestidnik, ili pohlepnik - taj idolopoklonik - nema baštine u kraljevstvu Kristovu i Božjemu. Nitko neka vas ispraznim riječima ne zavarava: zbog toga dolazi gnjev Božji na sinove neposlušne. Nemajte dakle ništa s njima!” (retci 4-7). <br /> <br /> Našoj je generaciji bludnost vjerojatno najomiljenija zamjena za ljubav. Pavao koristi grčku riječ ''porneia'' koja uljučuje svaki oblik seksualnog grijeha. Popularna kultura pokušava na sve načine izbrisati granicu između prave ljubavi i bludne strasti. No sav je taj blud ništa drugo doli izopačavanje prave ljubavi jer mu je prioritet vlastito zadovoljstvo, a ne dobro drugih.<br /> <br /> Nečistoća je drugi oblik đavoljeg izopačavanja ljubavi. Ovdje Pavao koristi grčku riječ &quot;akatharsia&quot; koja se odosi na bilo kakvu vrstu prljavštine i nečistoće. Konkretno, Pavao misli na &quot;prostotu&quot;, &quot;ludoriju&quot; i &quot;dvosmislicu&quot;, tipične osobine zlog društva. Ta družba nema nikakve veze s istinskom ljubavlju i apostol jednostavno ističe kako za nj nema mjesta na putu kojim hode kršćani. <br /> <br /> Pohlepa je sljedeći pak oblik izobličenja ljubavi koji proizlazi iz narcisoidne želje za vlastitim zadovoljstvom. Ona je upravo suprotno od onoga što nam je Krist dao kao primjer kada je &quot;predao sebe za nas&quot; (redak 2). U petom retku Pavao izjednačava pohlepu s idolopoklonstvom. I opet za ovo nema mjesta na putu kojim hode kršćani i prema retku 5 osoba koja tom podlegne &quot;nema baštine u kraljevstvu Kristovu i Božjemu&quot;.<br /> <br /> Takve grijehe, nastavlja Pavao, “neka se i ne spominje među vama, kako dolikuje svetima. A za one koji čine takve stvari”, kaže, “nemajte dakle ništa s njima!” (redak 7). <br /> <br /> Drugim riječima, ne možemo iskazati pravu ljubav, a da prije ne odbacimo sve oblike popularnog izopačavanja ljubavi. <br /> <br /> Kada se danas govori o ljubavi, ignorira se to načelo. &quot;Ljubav&quot; je postala sinonim za toleranciju koja zanemaruje grijeh i jednako prigrljuje i dobro i zlo . No to nije ljubav; to je apatija.<br /> <br /> Božja ljubav uopće nije takva. Zapamtite, najveći znak iskazivanja Božje ljubavi jest križ na kojem je &quot;i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i žrtvu Bogu na ugodan miris&quot; (redak 2). Stoga Sveto pismo objašnjava Božju ljubav riječima kao što su žrtvovanje, ispaštanje zbog grijeha i pomirenje: “U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše” (1 Iv, 4,10). Drugim riječima, Krist se žrtvovao da bi odvratio srdžbu uvrijeđenog božanstva. Daleko od toga da nam je u dobroćudnoj toleranciji otpustio grijehe. Bog je dao svog sina za otkup grijeha, da udovolji svojoj vlastitoj srdžbi i zadovolji pravdu spasom grešnika!<br /> <br /> To je sama srž Evanđelja. Bog iskazuje svoju ljubav na način da održava svoju svetost, pravdu i pravednost bez kompromisa. Istinska ljubav &quot;ne raduje se nepravdi, a raduje se istini&quot; (Kor, 13,6). To je ljubav po čijem putu smo pozvani hoditi. Ljubav koja je prvenstveno čista, a zatim miroljubiva.</div> Wed, 13 Jul 2011 11:03:13 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Istinska_ljubav http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Istinska_ljubav <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|True Love}}&lt;br&gt; <br /> Istinska ljubav<br /> <br /> [[All you need is love]]. Sve što trebaš je ljubav, pjevali su Beatelsi. Da su pjevali o Bogu, ta bi tvrdnja imala i zrnce istine u sebi. No ono što se obično podrazumijeva pod pojmom ljubav u popularnoj kulturi, nema nikakve veze s pravom ljubavlju. To je opasna zabluda. Ne samo da nije &quot;sve što trebaš&quot;, nego tu ljubav pod svaku cijenu treba izbjegavati.<br /> <br /> Apostol Pavao ističe to u svojoj Poslanici Efežanima (5,1-3). On kaže: “Budite dakle nasljedovatelji Božji kao djeca ljubljena i hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i žrtvu Bogu na ugodan miris. A bludnost i svaka nečistoća ili pohlepa neka se i ne spominje među vama, kako dolikuje svetima!&quot; <br /> <br /> Ta jednostavna zapovijed iz drugog retka (''hodite u ljubavi kao što je i Krist ljubio vas'') sažima svu moralnu odgovornost kršćana. Naposljetku, Božja je ljubav jedinstveni, središnji princip koji određuje svu kršćansku dužnost. Takva je zapravo ljubav sve što trebaš. U Poslanici Rimljanima (13,8-10) stoji: “Jer tko drugoga ljubi, ispunio je Zakon. (...) ima li koja druga zapovijed, sažeta je u ovoj riječi: ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga. Ljubav bližnjemu zla ne čini. Punina dakle Zakona jest ljubav&quot;. U Poslanici Galaćanima (5,14) naglašava se ta ista istina: “Ta sav je Zakon ispunjen u jednoj jedinoj riječi, u ovoj: ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga!&quot; Isto je tako Isus učio da su svi zakoni i sva proročanstva sadržani u dva jednostavna principa ljubavi - prva i druga zapovijed ljubavi (Mt, 22,38-40). Drugim riječima, “povrh svega - ljubav! To je sveza savršenstva” (Kol 3:14). <br /> <br /> Kada nam Pavao nalaže da hodimo u ljubavi, ostatak teksta nam otkriva pozitivno značenje njegovih riječi. On nam zbori o dobrostivosti i milosrdnosti, da praštamo jedni drugima (Ef, 4,32). Model takve nesebične ljubavi Isus je Krist koji je dao svoj život da spasi svoj narod od grijeha. &quot;Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje&quot; (Iv, 15,13). Te &quot;ako je Bog tako ljubio nas, i mi smo dužni ljubiti jedni druge” (1 Iv, 4,11). <br /> <br /> Drugim riječima, istinska je ljubav uvijek spremna na žrtvu, davanje sebe, milostiva, milosrdna, suosjećajna, nježna, darežljiva i strpljiva. Te i mnoge druge pozitivne, dobrohotne kvalitete (vidi 1 Kor, 13,4-8) ono su što Sveto pismo smatra božanskom ljubavlju. <br /> <br /> No valja također primijetiti i negativnu stranu, navedenu u petom poglavlju Poslanice Efežanima. Osoba koja istinski voli druge kao što Isus voli nas mora odbaciti svaki oblik lažne ljubavi. Apostol Pavao imenuje neke od tih đavoljih patvorina. One uključuju bludnost, nečistoću i pohlepu. I kaže dalje: “Ni prostota, ni ludorija, ni dvosmislica, što se ne priliči, nego radije zahvaljivanje! Jer dobro znajte ovo: nijedan bludnik, ili bestidnik, ili pohlepnik - taj idolopoklonik - nema baštine u kraljevstvu Kristovu i Božjemu. Nitko neka vas ispraznim riječima ne zavarava: zbog toga dolazi gnjev Božji na sinove neposlušne. Nemajte dakle ništa s njima!” (retci 4-7). <br /> <br /> Našoj je generaciji bludnost vjerojatno najomiljenija zamjena za ljubav. Pavao koristi grčku riječ ''porneia'' koja uljučuje svaki oblik seksualnog grijeha. Popularna kultura pokušava na sve načine izbrisati granicu između prave ljubavi i bludne strasti. No sav je taj blud ništa drugo doli izopačavanje prave ljubavi jer mu je prioritet vlastito zadovoljstvo, a ne dobro drugih.<br /> <br /> Nečistoća je drugi oblik đavoljeg izopačavanja ljubavi. Ovdje Pavao koristi grčku riječ &quot;akatharsia&quot; koja se odosi na bilo kakvu vrstu prljavštine i nečistoće. Konkretno, Pavao misli na &quot;prostotu&quot;, &quot;ludoriju&quot; i &quot;dvosmislicu&quot;, tipične osobine zlog društva. Ta družba nema nikakve veze s istinskom ljubavlju i apostol jednostavno ističe kako za nj nema mjesta na putu kojim hode kršćani. <br /> <br /> Pohlepa je sljedeći pak oblik izobličenja ljubavi koji proizlazi iz narcisoidne želje za vlastitim zadovoljstvom. Ona je upravo suprotno od onoga što nam je Krist dao kao primjer kada je &quot;predao sebe za nas&quot; (redak 2). U petom retku Pavao izjednačava pohlepu s idolopoklonstvom. I opet za ovo nema mjesta na putu kojim hode kršćani i prema retku 5 osoba koja tom podlegne &quot;nema baštine u kraljevstvu Kristovu i Božjemu&quot;.<br /> <br /> Takve grijehe, nastavlja Pavao, “neka se i ne spominje među vama, kako dolikuje svetima. A za one koji čine takve stvari”, kaže, “nemajte dakle ništa s njima!” (redak 7). <br /> <br /> Drugim riječima, ne možemo iskazati pravu ljubav, a da prije ne odbacimo sve oblike popularnog izopačavanja ljubavi. <br /> <br /> Kada se danas govori o ljubavi, ignorira se to načelo. &quot;Ljubav&quot; je postala sinonim za toleranciju koja zanemaruje grijeh i jednako prigrljuje i dobro i zlo . No to nije ljubav; to je apatija.<br /> <br /> Božja ljubav uopće nije takva. Zapamtite, najveći znak iskazivanja Božje ljubavi jest križ na kojem je &quot;i Krist ljubio vas i sebe predao za nas kao prinos i žrtvu Bogu na ugodan miris&quot; (redak 2). Stoga Sveto pismo objašnjava Božju ljubav riječima kao što su žrtvovanje, ispaštanje zbog grijeha i pomirenje: “U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego - on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše” (1 Iv, 4,10). Drugim riječima, Krist se žrtvovao da bi odvratio srdžbu uvrijeđenog božanstva. Daleko od toga da nam je u dobroćudnoj toleranciji otpustio grijehe. Bog je dao svog sina za otkup grijeha, da udovolji svojoj vlastitoj srdžbi i zadovolji pravdu spasom grešnika!<br /> <br /> To je sama srž Evanđelja. Bog iskazuje svoju ljubav na način da održava svoju svetost, pravdu i pravednost bez kompromisa. Istinska ljubav &quot;ne raduje se nepravdi, a raduje se istini&quot; (Kor, 13,6). To je ljubav po čijem putu smo pozvani hoditi. Ljubav koja je prvenstveno čista, a zatim miroljubiva.</div> Wed, 13 Jul 2011 11:01:02 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Istinska_ljubav http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Nebo_klik%C4%87e <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>&lt;br&gt;<br /> &lt;br&gt;<br /> <br /> Autor sam pregršt knjiga o raznoraznim temama i jedna od stvari koja se zna dogoditi kada izdate knjigu jest da vas ljudi mole da im se potpišete. Uvijek sam davanje autograma smatrao nečim što čine samo poznati tako da mi je pomalo čudno potpisati se u nečiju knjigu. No to ne znači da me to ne veseli. Autora kršćanskih knjiga ljudi obično mole da još nešto doda, osim potpisa. Pitaju za njegov najdraži citat iz Svetog pisma. Mnogi autori onda citiraju Ivanovo Evanđelja 3,16 ili Poslanicu Rimljanima 8,28. Moj je pak najdraži citat Sefanijin 3,17.<br /> <br /> Ima par godina da sam sjedio na jednoj konferenciji za stolom za potpisivanje knjiga zajedno s istaknutim učenjakom reformiranim kršćaninom. Vidio je kako sam ispod potpisa napisao &quot;Sef 3,17&quot;. U pauzi se nagnuo prema meni i prošaptao: &quot;Pravimo se važni&quot;. Znao sam da se šali sa mnom, ali su njegove riječi bile utoliko važne jer su pokazale koliko malo kršćana ima Sefaniju na svojoj listi &quot;omiljenih biblijskih knjiga&quot;. Kad ste vi zadnji puta čitali Sefaniju?<br /> <br /> Prije nego što pročitate što to piše u Sef 3,17, možda bi bilo dobro znati tko je bio Sefanija. Sefanija je bio Božji prorok koji je je bio pozvan da prenese Božju osudu stanovnicima Judejskog kraljevstva u 7. stoljeću prije Krista, za vrijeme vladavine Jošije (640. - 609. pr. K), posljednjeg judejskog kralja iz loze Davidove. Bilo je to iznimno važno razdoblje u povijesti Božjeg naroda jer su to bila posljednja desetljeća prije babilonskog razaranja Jeruzalema 586. godine. Sjeverno kraljevstvo Izraela već je bilo palo pod Asirskim carstvom. Judeja je bila na istom putu grijeha i pobune. I u tom se kontekstu pojavljuje Sefanija.<br /> <br /> Sefanijina knjiga počinje jedim od najdramatičnijih navještenja predstojeće osude ikad nađenih u Svetom pismu. Njegov opis propasti koja predstoji Judeji podsjeća na Božju osvetu zemlji iz Noinog doba. Sefanija pisaše (u 1,2-3):<br /> <br /> &quot;Da, sve ću zbrisati s lica zemlje&quot; &lt;br&gt; - riječ je Jahvina! &lt;br&gt; &quot;Izbrisat ću ljude i zvijeri, &lt;br&gt; ptice nebeske i ribe morske, &lt;br&gt; učinit ću da padnu bezbožnici, &lt;br&gt; istrijebit ću ljude s lica zemlje&quot; &lt;br&gt; - riječ je Jahvina!&quot; &lt;br&gt;<br /> <br /> Ovdje se potpuno jasno vidi Božji bijes prema onima koji se bune protiv njega. Osobe kojima se ove riječi čine strogima ne shvaćaju pravu zlu narav grijeha. Gotovo cijela knjiga napisana je u istom tonu, gdje Sefanija Judeji i susjednim joj narodima proriče neizbježnu zlo kob.<br /> <br /> No posljednji dio knjige (3,9-20) sadrži dva nagovještaja spasenja. Nije neobično za knjige proroka da započnu nagovještajima nesreće, a završe nagovještajima blagoslova. Sefanijin nagovještaj blagoslova upućuje na to da Božja osuda nije njegova zadnja riječ svom narodu. Započinje nagovještajem obnove vjernog ostatka (reci 9-13) nakon čega slijedi nagovještaj Božje radosti i veselja sa svojim narodom (r. 14-20). U četrnaestom retku Bog poziva svoj narod da pjeva i klikće (redak 14) jer Jahve ih je riješio njihove osude i uklonio je njihove neprijatlje (r. 15-16). A onda u sedamnaestom retku čitamo ono što je O. Palmer Robertson nazvao &quot;Ivan, 3,16 Starog zavjeta&quot;. &lt;br&gt; &lt;br&gt; Jahve, Bog tvoj, &lt;br&gt; u sredini je tvojoj, &lt;br&gt; silni spasitelj! &lt;br&gt; On će se radovati &lt;br&gt; tebi pun veselja, &lt;br&gt; obnovit će ti svoju ljubav, &lt;br&gt; kliktat će nad tobom radosno &lt;br&gt; kao u dan svečani.<br /> <br /> U retku 14 Jahve poziva svoj narod da radosno viče i klikće. Zatim u retku 17 On klikće nad njim. Zastanite i razmislite o ovome na trenutak. Bog Svemogući, Stvoritelj neba i zemlje, Svetac Izraelov, klikće nad ostatkom Izreala. On se veseli nad svojim vjernima glasno slaveći kao u dan svečani! Glasno pjevajući! Klikćući! To nije Aristotelov Nepokrenuti pokretač. To nije apstraktni bog filozofa. To je naš Bog, Bog Abrahama, Izaka i Jakova, Otac našeg Gospodina Isusa Krista. I ovaj Bog, živi Bog, klikće nad svojim vjernim ostatkom pun veselja i glasno slaveći. <br /> <br /> Ne podsjeća li vas ovo na jedan odlomak Novog zavjeta? Sjetite se prispodobe o razmetnom sinu (Luka 15,11-32). Otac, koji predstavlja Boga, u ovoj prispodobi vidi kako se njegov razmetni sin vraća kući i što čini? Trči k njemu, grli ga, ljubi ga. To nije bilo nešto što bi dostojanstveni stari Židov učini u ono doba. Isus nam govori o radosti na nebu kada se grešnik obrati (Luka 15,7). I nisu samo anđeli ti koji klikću. Bog klikće također. Sefanija 3,17 je živi podsjetnik da naš nebeski Otac nije neko daleko božanstvo kojeg nije briga za nas. Ovdje se radi o prikazu istinske i duboke ljubavi, one ljubavi koja će žrtvovati sve za naše dobro. Ona ljubav koja jest žrtvovala sve za naše dobro. Njemu neka je sva slava, čast i moć.</div> Tue, 01 Feb 2011 11:42:01 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Nebo_klik%C4%87e http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Nebo_klik%C4%87e <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info}} <br /> <br /> Autor sam pregršt knjiga o raznoraznim temama i jedna od stvari koja se zna dogoditi kada izdate knjigu jest da vas ljudi mole da im se potpišete. Uvijek sam davanje autograma smatrao nečim što čine samo poznati tako da mi je pomalo čudno potpisati se u nečiju knjigu. No to ne znači da me to ne veseli. Autora kršćanskih knjiga ljudi obično mole da još nešto doda, osim potpisa. Pitaju za njegov najdraži citat iz Svetog pisma. Mnogi autori onda citiraju Ivanovo Evanđelja 3,16 ili Poslanicu Rimljanima 8,28. Moj je pak najdraži citat Sefanijin 3,17.<br /> <br /> Ima par godina da sam sjedio na jednoj konferenciji za stolom za potpisivanje knjiga zajedno s istaknutim učenjakom reformiranim kršćaninom. Vidio je kako sam ispod potpisa napisao &quot;Sef 3,17&quot;. U pauzi se nagnuo prema meni i prošaptao: &quot;Pravimo se važni&quot;. Znao sam da se šali sa mnom, ali su njegove riječi bile utoliko važne jer su pokazale koliko malo kršćana ima Sefaniju na svojoj listi &quot;omiljenih biblijskih knjiga&quot;. Kad ste vi zadnji puta čitali Sefaniju?<br /> <br /> Prije nego što pročitate što to piše u Sef 3,17, možda bi bilo dobro znati tko je bio Sefanija. Sefanija je bio Božji prorok koji je je bio pozvan da prenese Božju osudu stanovnicima Judejskog kraljevstva u 7. stoljeću prije Krista, za vrijeme vladavine Jošije (640. - 609. pr. K), posljednjeg judejskog kralja iz loze Davidove. Bilo je to iznimno važno razdoblje u povijesti Božjeg naroda jer su to bila posljednja desetljeća prije babilonskog razaranja Jeruzalema 586. godine. Sjeverno kraljevstvo Izraela već je bilo palo pod Asirskim carstvom. Judeja je bila na istom putu grijeha i pobune. I u tom se kontekstu pojavljuje Sefanija.<br /> <br /> Sefanijina knjiga počinje jedim od najdramatičnijih navještenja predstojeće osude ikad nađenih u Svetom pismu. Njegov opis propasti koja predstoji Judeji podsjeća na Božju osvetu zemlji iz Noinog doba. Sefanija pisaše (u 1,2-3):<br /> <br /> &quot;Da, sve ću zbrisati s lica zemlje&quot; &lt;br&gt; - riječ je Jahvina! &lt;br&gt; &quot;Izbrisat ću ljude i zvijeri, &lt;br&gt; ptice nebeske i ribe morske, &lt;br&gt; učinit ću da padnu bezbožnici, &lt;br&gt; istrijebit ću ljude s lica zemlje&quot; &lt;br&gt; - riječ je Jahvina!&quot; &lt;br&gt;<br /> <br /> Ovdje se potpuno jasno vidi Božji bijes prema onima koji se bune protiv njega. Osobe kojima se ove riječi čine strogima ne shvaćaju pravu zlu narav grijeha. Gotovo cijela knjiga napisana je u istom tonu, gdje Sefanija Judeji i susjednim joj narodima proriče neizbježnu zlo kob.<br /> <br /> No posljednji dio knjige (3,9-20) sadrži dva nagovještaja spasenja. Nije neobično za knjige proroka da započnu nagovještajima nesreće, a završe nagovještajima blagoslova. Sefanijin nagovještaj blagoslova upućuje na to da Božja osuda nije njegova zadnja riječ svom narodu. Započinje nagovještajem obnove vjernog ostatka (reci 9-13) nakon čega slijedi nagovještaj Božje radosti i veselja sa svojim narodom (r. 14-20). U četrnaestom retku Bog poziva svoj narod da pjeva i klikće (redak 14) jer Jahve ih je riješio njihove osude i uklonio je njihove neprijatlje (r. 15-16). A onda u sedamnaestom retku čitamo ono što je O. Palmer Robertson nazvao &quot;Ivan, 3,16 Starog zavjeta&quot;. &lt;br&gt; &lt;br&gt; Jahve, Bog tvoj, &lt;br&gt; u sredini je tvojoj, &lt;br&gt; silni spasitelj! &lt;br&gt; On će se radovati &lt;br&gt; tebi pun veselja, &lt;br&gt; obnovit će ti svoju ljubav, &lt;br&gt; kliktat će nad tobom radosno &lt;br&gt; kao u dan svečani.<br /> <br /> U retku 14 Jahve poziva svoj narod da radosno viče i klikće. Zatim u retku 17 On klikće nad njim. Zastanite i razmislite o ovome na trenutak. Bog Svemogući, Stvoritelj neba i zemlje, Svetac Izraelov, klikće nad ostatkom Izreala. On se veseli nad svojim vjernima glasno slaveći kao u dan svečani! Glasno pjevajući! Klikćući! To nije Aristotelov Nepokrenuti pokretač. To nije apstraktni bog filozofa. To je naš Bog, Bog Abrahama, Izaka i Jakova, Otac našeg Gospodina Isusa Krista. I ovaj Bog, živi Bog, klikće nad svojim vjernim ostatkom pun veselja i glasno slaveći. <br /> <br /> Ne podsjeća li vas ovo na jedan odlomak Novog zavjeta? Sjetite se prispodobe o razmetnom sinu (Luka 15,11-32). Otac, koji predstavlja Boga, u ovoj prispodobi vidi kako se njegov razmetni sin vraća kući i što čini? Trči k njemu, grli ga, ljubi ga. To nije bilo nešto što bi dostojanstveni stari Židov učini u ono doba. Isus nam govori o radosti na nebu kada se grešnik obrati (Luka 15,7). I nisu samo anđeli ti koji klikću. Bog klikće također. Sefanija 3,17 je živi podsjetnik da naš nebeski Otac nije neko daleko božanstvo kojeg nije briga za nas. Ovdje se radi o prikazu istinske i duboke ljubavi, one ljubavi koja će žrtvovati sve za naše dobro. Ona ljubav koja jest žrtvovala sve za naše dobro. Njemu neka je sva slava, čast i moć.</div> Tue, 01 Feb 2011 11:41:11 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Nebo_klik%C4%87e http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Nebo_klik%C4%87e <p>Nikolina: </p> <hr /> <div><br /> Autor sam pregršt knjiga o raznoraznim temama i jedna od stvari koja se zna dogoditi kada izdate knjigu jest da vas ljudi mole da im se potpišete. Uvijek sam davanje autograma smatrao nečim što čine samo poznati tako da mi je pomalo čudno potpisati se u nečiju knjigu. No to ne znači da me to ne veseli. Autora kršćanskih knjiga ljudi obično mole da još nešto doda, osim potpisa. Pitaju za njegov najdraži citat iz Svetog pisma. Mnogi autori onda citiraju Ivanovo Evanđelja 3,16 ili Poslanicu Rimljanima 8,28. Moj je pak najdraži citat Sefanijin 3,17.<br /> <br /> Ima par godina da sam sjedio na jednoj konferenciji za stolom za potpisivanje knjiga zajedno s istaknutim učenjakom reformiranim kršćaninom. Vidio je kako sam ispod potpisa napisao &quot;Sef 3,17&quot;. U pauzi se nagnuo prema meni i prošaptao: &quot;Pravimo se važni&quot;. Znao sam da se šali sa mnom, ali su njegove riječi bile utoliko važne jer su pokazale koliko malo kršćana ima Sefaniju na svojoj listi &quot;omiljenih biblijskih knjiga&quot;. Kad ste vi zadnji puta čitali Sefaniju?<br /> <br /> Prije nego što pročitate što to piše u Sef 3,17, možda bi bilo dobro znati tko je bio Sefanija. Sefanija je bio Božji prorok koji je je bio pozvan da prenese Božju osudu stanovnicima Judejskog kraljevstva u 7. stoljeću prije Krista, za vrijeme vladavine Jošije (640. - 609. pr. K), posljednjeg judejskog kralja iz loze Davidove. Bilo je to iznimno važno razdoblje u povijesti Božjeg naroda jer su to bila posljednja desetljeća prije babilonskog razaranja Jeruzalema 586. godine. Sjeverno kraljevstvo Izraela već je bilo palo pod Asirskim carstvom. Judeja je bila na istom putu grijeha i pobune. I u tom se kontekstu pojavljuje Sefanija.<br /> <br /> Sefanijina knjiga počinje jedim od najdramatičnijih navještenja predstojeće osude ikad nađenih u Svetom pismu. Njegov opis propasti koja predstoji Judeji podsjeća na Božju osvetu zemlji iz Noinog doba. Sefanija pisaše (u 1,2-3):<br /> <br /> &quot;Da, sve ću zbrisati s lica zemlje&quot; &lt;br&gt; - riječ je Jahvina! &lt;br&gt; &quot;Izbrisat ću ljude i zvijeri, &lt;br&gt; ptice nebeske i ribe morske, &lt;br&gt; učinit ću da padnu bezbožnici, &lt;br&gt; istrijebit ću ljude s lica zemlje&quot; &lt;br&gt; - riječ je Jahvina!&quot; &lt;br&gt;<br /> <br /> Ovdje se potpuno jasno vidi Božji bijes prema onima koji se bune protiv njega. Osobe kojima se ove riječi čine strogima ne shvaćaju pravu zlu narav grijeha. Gotovo cijela knjiga napisana je u istom tonu, gdje Sefanija Judeji i susjednim joj narodima proriče neizbježnu zlo kob.<br /> <br /> No posljednji dio knjige (3,9-20) sadrži dva nagovještaja spasenja. Nije neobično za knjige proroka da započnu nagovještajima nesreće, a završe nagovještajima blagoslova. Sefanijin nagovještaj blagoslova upućuje na to da Božja osuda nije njegova zadnja riječ svom narodu. Započinje nagovještajem obnove vjernog ostatka (reci 9-13) nakon čega slijedi nagovještaj Božje radosti i veselja sa svojim narodom (r. 14-20). U četrnaestom retku Bog poziva svoj narod da pjeva i klikće (redak 14) jer Jahve ih je riješio njihove osude i uklonio je njihove neprijatlje (r. 15-16). A onda u sedamnaestom retku čitamo ono što je O. Palmer Robertson nazvao &quot;Ivan, 3,16 Starog zavjeta&quot;. &lt;br&gt; &lt;br&gt; Jahve, Bog tvoj, &lt;br&gt; u sredini je tvojoj, &lt;br&gt; silni spasitelj! &lt;br&gt; On će se radovati &lt;br&gt; tebi pun veselja, &lt;br&gt; obnovit će ti svoju ljubav, &lt;br&gt; kliktat će nad tobom radosno &lt;br&gt; kao u dan svečani.<br /> <br /> U retku 14 Jahve poziva svoj narod da radosno viče i klikće. Zatim u retku 17 On klikće nad njim. Zastanite i razmislite o ovome na trenutak. Bog Svemogući, Stvoritelj neba i zemlje, Svetac Izraelov, klikće nad ostatkom Izreala. On se veseli nad svojim vjernima glasno slaveći kao u dan svečani! Glasno pjevajući! Klikćući! To nije Aristotelov Nepokrenuti pokretač. To nije apstraktni bog filozofa. To je naš Bog, Bog Abrahama, Izaka i Jakova, Otac našeg Gospodina Isusa Krista. I ovaj Bog, živi Bog, klikće nad svojim vjernim ostatkom pun veselja i glasno slaveći. <br /> <br /> Ne podsjeća li vas ovo na jedan odlomak Novog zavjeta? Sjetite se prispodobe o razmetnom sinu (Luka 15,11-32). Otac, koji predstavlja Boga, u ovoj prispodobi vidi kako se njegov razmetni sin vraća kući i što čini? Trči k njemu, grli ga, ljubi ga. To nije bilo nešto što bi dostojanstveni stari Židov učini u ono doba. Isus nam govori o radosti na nebu kada se grešnik obrati (Luka 15,7). I nisu samo anđeli ti koji klikću. Bog klikće također. Sefanija 3,17 je živi podsjetnik da naš nebeski Otac nije neko daleko božanstvo kojeg nije briga za nas. Ovdje se radi o prikazu istinske i duboke ljubavi, one ljubavi koja će žrtvovati sve za naše dobro. Ona ljubav koja jest žrtvovala sve za naše dobro. Njemu neka je sva slava, čast i moć.</div> Tue, 01 Feb 2011 11:40:20 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Nebo_klik%C4%87e http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Nebo_klik%C4%87e <p>Nikolina: </p> <hr /> <div><br /> <br /> Autor sam pregršt knjiga o raznoraznim temama i jedna od stvari koja se zna dogoditi kada izdate knjigu jest da vas ljudi mole da im se potpišete. Uvijek sam davanja autograma smatrao nečim što čine samo poznati tako da mi je pomalo čudno potpisati se u nečiju knjigu. No to ne znači da me to ne veseli. Autora kršćanskih knjiga ljudi obično mole da još nešto doda, osim potpisa. Pitaju za njegov najdraži citat iz Svetog pisma. Mnogi autori onda citiraju Ivanovo Evanđelja 3,16 ili Poslanicu Rimljanima 8,28. Moj je pak najdraži citat Sefanijin 3,17.<br /> <br /> Ima par godina da sam sjedio na jednoj konferenciji za stolom za potpisivanje knjiga zajedno s istaknutim učenjakom reformiranim kršćaninom. Vidio je kako sam ispod potpisa napisao &quot;Sef 3,17&quot;. U pauzi se nagnuo prema meni i prošaptao: &quot;Pravimo se važni&quot;. Znao sam da se šali sa mnom, ali su njegove riječi bile utoliko važne jer su pokazale koliko malo kršćana ima Sefaniju na svojoj listi &quot;omiljenih biblijskih knjiga&quot;. Kad ste vi zadnji puta čitali Sefaniju?<br /> <br /> Prije nego što pročitate što to piše u Sef 3,17, možda bi bilo dobro znati tko je bio Sefanija. Sefanija je bio Božji prorok koji je je bio pozvan da prenese Božju osudu stanovnicima Judejskog kraljevstva u 7. stoljeću prije Krista, za vrijeme vladavine Jošije (640. - 609. pr. K), posljednjeg judejskog kralja iz loze Davidove. Bilo je to iznimno važno razdoblje u povijesti Božjeg naroda jer su to bila posljednja desetljeća prije babilonskog razaranja Jeruzalema 586. godine. Sjeverno kraljevstvo Izraela već je bilo palo pod Asirskim carstvom. Judeja je bila na istom putu grijeha i pobune. I u tom se kontekstu pojavljuje Sefanija.<br /> <br /> Sefanijina knjiga počinje jedim od najdramatičnijih navještenja predstojeće osude ikad nađenih u Svetom pismu. Njegov opis propasti koja predstoji Judeji podsjeća na Božju osvetu zemlji iz Noinog doba. Sefanija pisaše (u 1,2-3):<br /> <br /> &quot;Da, sve ću zbrisati s lica zemlje&quot;<br /> - riječ je Jahvina! <br /> &quot;Izbrisat ću ljude i zvijeri, <br /> ptice nebeske i ribe morske, <br /> učinit ću da padnu bezbožnici, <br /> istrijebit ću ljude s lica zemlje&quot; <br /> - riječ je Jahvina!&quot;<br /> <br /> Ovdje se potpuno jasno vidi Božji bijes prema onima koji se bune protiv njega. Osobe kojima se ove riječi čine strogima ne shvaćaju pravu zlu narav grijeha. Gotovo cijela knjiga napisana je u istom tonu, gdje Sefanija Judeji i susjednim joj narodima proriče neizbježnu zlo kob.<br /> <br /> No posljednji dio knjige (3,9-20) sadrži dva nagovještaja spasenja. Nije neobično za knjige proroka da započnu nagovještajima nesreće, a završe nagovještajima blagoslova. Sefanijin nagovještaj blagoslova upućuje na to da Božja osuda nije njegova zadnja riječ svom narodu. Započinje nagovještajem obnove vjernog ostatka (reci 9-13) nakon čega slijedi nagovještaj Božje radosti i veselja sa svojim narodom (r. 14-20). U četrnaestom retku Bog poziva svoj narod da pjeva i klikće (redak 14) jer Jahve ih je riješio njihove osude i uklonio je njihove neprijatlje (r. 15-16). A onda u sedamnaestom retku čitamo ono što je O. Palmer Robertson nazvao &quot;Ivan, 3,16 Starog zavjeta&quot;. &lt;br&gt; &lt;br&gt; Jahve, Bog tvoj, &lt;br&gt; u sredini je tvojoj, &lt;br&gt; silni spasitelj! &lt;br&gt; On će se radovati &lt;br&gt; tebi pun veselja, &lt;br&gt; obnovit će ti svoju ljubav, &lt;br&gt; kliktat će nad tobom radosno &lt;br&gt; kao u dan svečani.<br /> <br /> U retku 14 Jahve poziva svoj narod da radosno viče i klikće. Zatim u retku 17 On klikće nad njim. Zastanite i razmislite o ovome na trenutak. Bog Svemogući, Stvoritelj neba i zemlje, Svetac Izraelov, klikće nad ostatkom Izreala. On se veseli nad svojim vjernima glasno slaveći kao u dan svečani! Glasno pjevajući! Klikćući! To nije Aristotelov Nepokrenuti pokretač. To nije apstraktni bog filozofa. To je naš Bog, Bog Abrahama, Izaka i Jakova, Otac našeg Gospodina Isusa Krista. I ovaj Bog, živi Bog, klikće nad svojim vjernim ostatkom pun veselja i glasno slaveći. <br /> <br /> Ne podsjeća li vas ovo na jedan odlomak Novog zavjeta? Sjetite se prispodobe o razmetnom sinu (Luka 15,11-32). Otac, koji predstavlja Boga, u ovoj prispodobi vidi kako se njegov razmetni sin vraća kući i što čini? Trči k njemu, grli ga, ljubi ga. To nije bilo nešto što bi dostojanstveni stari Židov učini u ono doba. Isus nam govori o radosti na nebu kada se grešnik obrati (Luka 15,7). I nisu samo anđeli ti koji klikću. Bog klikće također. Sefanija 3,17 je živi podsjetnik da naš nebeski Otac nije neko daleko božanstvo kojeg nije briga za nas. Ovdje se radi o prikazu istinske i duboke ljubavi, one ljubavi koja će žrtvovati sve za naše dobro. Ona ljubav koja jest žrtvovala sve za naše dobro. Njemu neka je sva slava, čast i moć.</div> Tue, 01 Feb 2011 11:38:45 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Nebo_klik%C4%87e http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: /* Misliš da ovo ima smisla? */</p> <hr /> <div>{{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?''' ====<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4) <br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu''' <br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7) <br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu. <br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju''' <br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31) <br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu. Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5). <br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao''' <br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23) <br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13). <br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu''' <br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23) <br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9).&lt;br&gt; U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu.&lt;br&gt; Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu... <br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost''' <br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15) <br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu. <br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj''' <br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31). <br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sva varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. &lt;br&gt;<br /> <br /> ==== '''Misliš li da ovo ima smisla?''' ====<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu.&lt;br&gt;<br /> <br /> ==== '''Što bi trebao učiniti?''' ====<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago.&lt;br&gt; <br /> <br /> ''&quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno.&quot; ''(Ps 16,11)</div> Sun, 02 Jan 2011 11:21:32 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: /* Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima? */</p> <hr /> <div>{{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?''' ====<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4) <br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu''' <br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7) <br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu. <br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju''' <br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31) <br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu. Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5). <br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao''' <br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23) <br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13). <br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu''' <br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23) <br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9).&lt;br&gt; U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu.&lt;br&gt; Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu... <br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost''' <br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15) <br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu. <br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj''' <br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31). <br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sva varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. &lt;br&gt;<br /> <br /> ==== '''Misliš da ovo ima smisla?''' ====<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu.&lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Što bi trebao učiniti?''' ====<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago.&lt;br&gt; <br /> <br /> ''&quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno.&quot; ''(Ps 16,11)</div> Sun, 02 Jan 2011 11:20:56 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; <br /> <br /> &lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?''' ====<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4) <br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu''' <br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7) <br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu. <br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju''' <br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31) <br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu . Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5). <br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao''' <br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23) <br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13). <br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu''' <br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23) <br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9). U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu. Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu... <br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost''' <br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15) <br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu. <br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj''' <br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31). <br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sve varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. &lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Misliš da ovo ima smisla?''' ====<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu.&lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Što bi trebao učiniti?''' ====<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago.&lt;br&gt; <br /> <br /> ''&quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno.&quot; ''(Ps 16,11)</div> Tue, 14 Dec 2010 17:06:41 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; <br /> <br /> <br /> ==== '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?''' ====<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4) <br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu''' <br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7) <br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu. <br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju''' <br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31) <br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu . Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5). <br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao''' <br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23) <br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13). <br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu''' <br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23) <br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9). U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu. Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu... <br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost''' <br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15) <br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu. <br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj''' <br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31). <br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sve varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. &lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Misliš da ovo ima smisla?''' ====<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu.&lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Što bi trebao učiniti?''' ====<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago.&lt;br&gt; <br /> <br /> ''&quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno.&quot; ''(Ps 16,11)</div> Tue, 14 Dec 2010 17:05:04 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; <br /> <br /> '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?'''<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4) <br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu''' <br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7) <br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu. <br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju''' <br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31) <br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu . Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5). <br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao''' <br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23) <br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13). <br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu''' <br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23) <br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9). U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu. Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu... <br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost''' <br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15) <br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu. <br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj''' <br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31). <br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sve varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. &lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Misliš da ovo ima smisla?''' ====<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu.&lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Što bi trebao učiniti?''' ====<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago.&lt;br&gt; <br /> <br /> ''&quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno.&quot; ''(Ps 16,11)</div> Tue, 14 Dec 2010 17:04:33 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>==== {{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?''' ====<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4) <br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu''' <br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7) <br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu. <br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju''' <br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31) <br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu . Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5). <br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao''' <br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23) <br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13). <br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu''' <br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23) <br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9). U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu. Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu... <br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost''' <br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15) <br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu. <br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj''' <br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31). <br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sve varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. &lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Misliš da ovo ima smisla?''' ====<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu.&lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Što bi trebao učiniti?''' ====<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago.&lt;br&gt; <br /> <br /> ''&quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno.&quot; ''(Ps 16,11)</div> Tue, 14 Dec 2010 17:04:00 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; <br /> '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?'''<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4) <br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu''' <br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7) <br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu. <br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju''' <br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31) <br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu . Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5). <br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao''' <br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23) <br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13). <br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu''' <br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23) <br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9). U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu. Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu... <br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost''' <br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15) <br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu. <br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj''' <br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31). <br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sve varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. &lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Misliš da ovo ima smisla?''' ====<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu.&lt;br&gt; <br /> <br /> ==== '''Što bi trebao učiniti?''' ====<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago.&lt;br&gt; <br /> <br /> ''&quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno.&quot; ''(Ps 16,11)</div> Tue, 14 Dec 2010 17:03:24 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>==== {{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?''' ====<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4) <br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu''' <br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7) <br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu. <br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju''' <br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31) <br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu . Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5). <br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao''' <br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23) <br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13). <br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu''' <br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23) <br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9). U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu. Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu... <br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost''' <br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15) <br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu. <br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj''' <br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31). <br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sve varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. <br /> &lt;br&gt;<br /> <br /> ==== '''Misliš da ovo ima smisla?''' ====<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu.&lt;br&gt;<br /> <br /> ==== '''Što bi trebao učiniti?''' ====<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago.&lt;br&gt;<br /> <br /> ''&quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno.&quot; ''(Ps 16,11)</div> Tue, 14 Dec 2010 17:02:32 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; <br /> <br /> '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?'''<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4)<br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu'''<br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7)<br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu.<br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju'''<br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31)<br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu . Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5).<br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao'''<br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23)<br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13).<br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu'''<br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23)<br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9). <br /> U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu. <br /> Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu...<br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost'''<br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15)<br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu.<br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj'''<br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31).<br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sve varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. <br /> <br /> '''Misliš da ovo ima smisla?'''<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu. <br /> <br /> <br /> '''Što bi trebao učiniti?'''<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago. <br /> ''<br /> &quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno&quot;'' (Ps 16,11).</div> Tue, 14 Dec 2010 16:58:29 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; <br /> <br /> '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?'''<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4)<br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu'''<br /> <br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7)<br /> <br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu.<br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju'''<br /> <br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31)<br /> <br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu . Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5).<br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao'''<br /> <br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23)<br /> <br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13).<br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu'''<br /> <br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23)<br /> <br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9). <br /> U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu. <br /> Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu...<br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost'''<br /> <br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15)<br /> <br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu.<br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj'''<br /> <br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31).<br /> <br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sve varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. <br /> <br /> '''Misliš da ovo ima smisla?'''<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu. <br /> <br /> <br /> '''Što bi trebao učiniti?'''<br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago. <br /> &quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno&quot; (Ps 16,11).</div> Tue, 14 Dec 2010 16:56:52 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u <p>Nikolina: </p> <hr /> <div>{{info|Quest for Joy}}&lt;br&gt; <br /> <br /> <br /> == '''Jesi li znao da nam Bog nalaže biti sretnima?''' ==<br /> <br /> ''&quot;Sva radost tvoja neka bude Jahve: on će ispuniti želje tvoga srca!&quot;'' (Ps 37,4)<br /> <br /> '''1) Bog nas je stvorio na svoju slavu'''<br /> ''&quot;Sinove mi dovedi izdaleka, i kćeri moje s kraja zemlje, (...) i koje sam na svoju slavu stvorio&quot;'' (Iz 43,6-7)<br /> Bog nas je stvorio da veličamo njegovu slavu - kao što teleskop povećava zvijezde. Stvorio nas je da obznanimo njegovu dobrotu i istinu i ljepotu i mudrost. Božja slava najsjajnije se vidi u dubokoj radosti koja izvire iz svega što je On. Tako Bog dobiva hvalu, a mi radost. Bog nas je stvorio tako da kada ga najviše slavimo jest kada najviše uživamo u njemu.<br /> <br /> '''2) Svako ljudsko biće treba živjeti na slavu Božju''''''<br /> ''&quot;Dakle, ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite&quot;'' (1 Kor 10,31)<br /> Ako nas je Bog stvorio na svoju slavu, mi smo jasno dužni živjeti na slavu njegovu . Tu nam je obvezu On udijelio. Prema tome naša je prva dužnost pokazati Božje vrijednosti bivajući zadovoljnima sa svime što On za nas predstavlja. To je bit ljubavi prema Bogu (Mt 22,37) i povjerenja u njega (1 Iv 5,3-4) i zahvalnosti prema njemu (Ps 100,2-4). Tu počiva sva istinska poslušnost, naročito ljubav prema drugima (Kol 1,4-5).<br /> <br /> '''3) Nitko od nas nije slavio Boga kako je trebao'''<br /> ''&quot;Svi su zaista sagriješili i potrebna im je slava Božja&quot;'' (Rim 3,23)<br /> Što znači &quot;potrebna im je slava Božja&quot;? To znači da nitko od nas nije imao povjerenja niti je cijenio Boga kako je trebao. Nismo bili zadovoljni njegovom veličinom i nismo kročili njegovim putevima. Utaživali smo svoje zadovoljstvo u drugim stvarima i držali ih vrijednijima od Boga, što nije ništa drugo doli idolatrija (Rim 1,21-23). Otkad je grijeh došao na ovaj svijet svi smo se opirali Bogu kao našem jedinstvenom i univerzalnom blagu (Ef 2,3). To je goruća uvreda veličini Božjoj (Jr 2,12-13).<br /> <br /> '''4) Svi mi zaslužujemo Božju pravednu osudu'''<br /> ''&quot;Plaća je grijeha smrt...&quot;'' (Rim 6,23)<br /> Svi smo mi omalovažili slavu Božju. Kako? Davajući prednost drugim stvarima nad Bogom. Bivajući nezahvalnima, nepovjerljivima i neposlušnima. Stoga je Bog pravedan kada nam uskraćuje uživanje u vječnoj slavi njegovoj. &quot;Oni će biti kažnjeni vječnom propašću, daleko od lica Gospodnjega i od slave njegova veličanstva&quot; (2 Sol 1,9). <br /> U Novom se zavjetu riječ &quot;pakao&quot; spominje dvanaest puta - jedanaest puta ju spominje sam Isus. To nije nikakav mit koji su izmislili mrki i srditi propovjednici. Ono je ozbiljno upozorenje Sina Božjega koji je umro da otkupi naše grijehe. Veoma je opasno zanemarivati tu činjenicu. <br /> Da je Biblija završila svoju analizu ljudskog stanja na ovom mjestu, bili bismo osuđeni na beznadnu budućnost. No nije stala na ovom mjestu...<br /> <br /> '''5) Bog je poslao Isusa, svog sina jedinca, da nam pruži vječni život i radost'''<br /> ''&quot;Vjerodostojna je riječ i vrijedna da se posve prihvati: Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike...&quot;'' (1 Tim 1,15)<br /> Dobra vijest jest da je Krist umro za grešnike poput nas. Tijelom je uskrsnuo od mrtvih da potvrdi snagu spasenja vlastite smrti i da otvori vrata vječnog života i radosti (1 Kor 15,20). To znači da Bog može odriješiti grešnike krivnje te i dalje biti pravedan (Rim 3,25-26). &quot;Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu&quot; (1 Pt 3,18). Duboko i trajno zadovoljstvo čovjek će naći kada se vrati kući k Bogu.<br /> <br /> '''6) Povlastice stečene Kristovom smrću pripadaju onima koji se pokaju i vjeruju u nj'''<br /> &quot;Pokajte se dakle i obratite da se izbrišu grijesi vaši&quot; (Dj 3,19). &quot;Vjeruj u Gospodina Isusa i spasit ćeš se - ti i dom tvoj&quot; (Dj 16,31).<br /> &quot;Pokajati se&quot; znači odbaciti sve varljiva obećanja grijeha. &quot;Vjerovati&quot; znači naći zadovoljstvo u svemu što nam Bog daje kroz Isusa. &quot;Reče im Isus: &quot;Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada&quot; (Iv 6,35). Mi nećemo zaraditi naše spasenje. Ne možemo ga zavrijediti (Rim 4,4-5). Milošću smo spašeni po vjeri (Ef 2,8-9). Opravdani smo besplatno (Rim 3,24). Imat ćemo spasenje ako ga cijenimo iznad svega što postoji (Mt 13,44). Kada tako djelujemo, Božji je cilj u stvaranju postignut. On je slavljen u nama, a mi smo zadovoljni u njemu – zauvijek. <br /> <br /> <br /> '''== Misliš da ovo ima smisla? =='''<br /> <br /> Žudiš li za onom vrstom užitka koja dolazi iz zadovoljstva u svemu što nam Bog daje kroz Isusa? Ako je tako, onda Bog djeluje u tvom životu. <br /> <br /> <br /> == '''Što bi trebao učiniti?''' ==<br /> <br /> Okreni leđa varljivim obećanjima grijeha. Zamoli Isusa da te spasi od krivnje i kazne i ropstva. &quot;Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen&quot; (Rim 10,13). Počni polagati nadu u sve ono što nam Bog daje kroz Isusa. Slomi moć obećanja grijeha vjerom u najviše zadovoljstvo što pružaju Božja obećanja. Počni čitati Bibliju da pronađeš njegova dragocjena i najveća obećanja koja će te osloboditi (2 Pet 1,3-4). Pronađi crkvu koja vjeruje u Bibliju i počni slaviti i zbližavati se s ljudima koji cijene Krista više od svega. <br /> Najbolja vijest ovoga svijeta jest da naša sreća i Božja svetost ne moraju nužno biti u sukobu. Ako smo zadovoljni svime što nam Bog daje kroz Isusa, veličamo ga kao najveće Blago. <br /> &quot;Pokazat ćeš mi stazu u život, puninu radosti pred licem svojim, sebi zdesna blaženstvo vječno&quot; (Ps 16,11).</div> Tue, 14 Dec 2010 16:54:05 GMT Nikolina http://hr.gospeltranslations.org/wiki/Razgovor:Potraga_za_rado%C5%A1%C4%87u